DALMATINSKI OTOCI - RIZNICA MEDITERANSKOG NASLJEĐA

UDRUGA'ZA ZAŠTITU OKOLIŠA SUNCE, KAO PARTNER SVJETSKE ZAKLADE ZA ZAŠTITU PRIRODE, PROVODI PROJEKT ODGOVORNI TURIZAM I EKOREGIJSKA ZAŠTITA SREDNJE I JUŽNE DALMACIJE

    Prema istraživanju Svjetske zaklade za zaštitu prirode (WWF), vanjski otoci srednje i južne Dalmacije svrstani su u 10 posljednjih rajskih oaza Mediterana čija je zaStita nužna za očuvanje cjelokupne mediteranske regije. Naime, na globalnoj razini (Inicijativa Global
200 - IUCN i WWF) morska su područja podijeljena u osnovnih 18 ekoregija (Ecoregions), prvenstveno na temelju biogeografskih kriterija. Po toj skali Mediteran je ustanovljen kao jedinstvena, velika i poluzatvorena ekoregija. Područje vanjskih otoka srednje i južne Dalmacije je definirano kao prioritetna zona u toj mediteranskoj
ekoregiji zbog svojih jedinstvenih bioloških vrijednosti i gotovo netaknute prirode ona predstavlja oazu kulturne i prirodne vrijednosti,
a njena zaštita je ključna za očuvanje mediteranske bioraznolikosti. Udruga za zaštitu okoliša SUNCE, kao partner WWF-a, provodi projekt Odgovorni turizam i ekoregijska zaštita srednje i južne Dalmacije, projekt promicanja održivog razvoja kroz očuvanjabiološke raznolikosti, prvenstveno na području viškog i lastovskog arhipelaga te otoka Mljeta.
Osim toga, projektom je poseban naglasak stavljen na kulturne i povijesne vrijednosti kao neizostavne osobitosti u cijelom procesu zaštite. Kako bi se osiguralo kvalitetno provođenje projekta, izrađene su nužne biološke i socioekonomske znanstvene analize. Njima su
identificirana područja s najvećim prioritetom zaštite, specifične prijetnje, ali i mogućnosti koje će osigurati iznalaženje najboljih instrumenata i akcija u ostvarivanju dugotrajne zaštite.

BRIGA  ZA PRIRODU
Temeljem znanstvene analize utvrđen je 'plavi koridor' kao zona s najvećom bioraznolikošću. On obuhvaća otoke Svetac, Brusnik i Biševo, sjeverozapadni i jugoistočni dio otoka Visa, jugoistočni dio Lastova s pripadajućim otočjem, zapadni i istočni dio Mljeta, uključujući i važna ribolovna područja Sušca, jabučke kotline i palagruškog arhipelaga. Zbog specifične geografske i povijesne izolacije, ovi otoci odlikuju se iznimnim bogatstvom morskih i kopnenih vrsta. Jedna od najznačajnijih morskih zajednica ovog područja su livade morske cvjetnice - vrste Posidonia oceanica - u narodu poznatije kao voga, lažina, morska trava, porost... Među livadama voge živi četvrtina svih poznatih vrsta Sredozemnog mora jer su one područja bitna za razmnožavanje, rast i sklonište mnogim organizmima; neke životinje se i hre-ie njenim listovima. Osim toga, ona veže sediment, sprečava eroziju i uvelike obogaćuje more kisikom, Posidonia oceanica je sredozemni
endem čija se površina rasprostranjenosti u posljednjih 35 godina smanjila za više od 30 % lako je ugrožena u većem dijelu Mediterana,
u srednjem i južnom Jadranu još uvijek je relativno dobro očuvana. Posebno je ugrožava kočarenje, lov dinamitom,sidrenje i zagađenje te
postavljanje kaveza za uzgoj ribe iznad njenih livada.Osjetljiva je na pojačanu sedimentaciju, organska onečišćenja i promjene koje dovode do smanjenja prozirnosti mora.Zabilježene su i tri vrste morskih kornjača:sedmopruga usminjača (Dermochelys coriacea),glavata želva
(Caretta carellg) i golema želva (Chelonia mydas). Stalni stanovnik je jedino glavata želva za koju je Jadran važno hranilište i zimovalište. Kornjače se u Mediteranu gnijezde na obalama Turske, Tunisa i Libije, dok se u Hrvatskoj vjerojatno povremeno gnijezde na pješčanim plažama oko otoka Mljeta. Ugrožene su zbog onečišćenja mora, gušenja prilikom slučajnog ulova u ribarske mreže (broj godišnje tako nastradalih primjeraka u Jadranu se procjenjuje na 2500),
smanjenja gnijezdi I išta zbog iskorištavanja plaža u turističke svrhe te-izlova u komercijalne svrhe (prodaja oklopa i mesa]. Na ovom području obitavaju i dvije vrste dupina: dobri dupin
(Tursiops truncatus) i obični dupin (Delphinus delpbis), ali često zalutaju i mnoge druge vrste kitova. Nakon nestanka Sredozemne medvjedice, dupini su posljednji sisavci koji su stalni stanovnici Jadranskog mora. Zbog onećišćenja mora i prelova ribe postaju sve
ugroženiji, a njihove populacije sve manje. Buka brodskih motora ometa im komunikaciju i orijentaciju, a intezivni pomorski promet ograničava im kretanje.Otvoreno more ovih otoka, naročito u području palagruškog arhipelaga i jabučke kotline, bogato je ekonomski
visokovrijednim vrstama kao štoje škamp, oslić i trlja blatarica te malom plavom   ribom:   srdelom,   inćunom   i papalinom. Ovo područje bogato je mnogim vrstama koralja (npr. crveni koralj, rožnati koralji), uključujući i jedinstveni greben kamenog koralja (Cladocora cespiiosa) u Nacionalnom parku Mljet. Posljednjih desetljeća jedna od značajnih prijetnji morskom životu Jadrana su invazivne tropske alge Caulerpa iaxifolia i Cauierpa racetnosa. Ove alge su vrlo otporne i prilagodljive različitim životnim uvjetima, a u Jadranu nemaju prirodnog neprijatelja te se zbog toga nesmetana šire. Svojim brzim rastom potiskuju druge morske organizme i tako
osiromašuju podmorje pretvarajući ga u jednolične zelene livade. Južne strane otoka obrubljuju visoke stijene koje su gmjezdilišta za rijetke i ugrožene ptice grabljivice (primjerice, eleonorin sokol, sivi sokoli te staništa za mnoge biljne endeme kao što su dubrovačka zečina i modro lasinje. Također je bitno naglasiti kako su ovi otoci značajna odmarališta ptica tijekom njihovih migracija u sjevernu Afriku. Mediteranski suhi travnjaci u unutrašnjosti otoka dom su mnogim rijetkim i ugroženim orhidejama (Opkrys lutea, Ophtys lacaita, Orchis guadripunctata, Orohis italica, Anacamptis pyramidalis), dok na rijetkim pješčanim plažama ovih južnih otoka (kao što je uvala Blace na Mljetu) rastu neke, za Hrvatsku iznimno ugrožene, biljne vrste kao
što su primorski slak, trnovita jezika, primorski žilj, morski kotrljan i druge. Međutim, kako bi se uistinu očuvalo iznimno prirodno bogatstvo, potreban je strategijski pristup problemu koji uključuje inicijative od lokalne, nacionalne do internacionalne razine.

BRIGA ZA  LJUDE
Stvarna zaštita ovih vrijednosti moguća je jedino uz suradnju s lokalnim stanovništvom uvođenjem aktivnosti koje uvažavaju prirodne zakonitosti. Turizam je jedna od osnovnih otočnih djelatnosti, a prema nekim procjenama WWF-a, Hrvatska će u narednih 10 godina, uz Tursku i Grčku, biti jedna od vodećih turističkih destinacija. Stoga se, kao jedna od alternativa masovnom turizmu, nudi razvoj turizma održivog razvoja i očuvanja prirode. Porastom turističke atraktivnosti Dalmacije otočko stanovništvo se nalazi na prekretnici kada mora
odabrati između trenda masovnosti i bezličnosti u turističkoj ponudi ili razvili takve aktivnosti kojima poštivanje prirodnih obilježja kraja i jedinstveno kulturološko iskustvo Života na otoku postaje
prepoznatljiv turistički proizvod. Boravak u starim, preuređenim kućama kao malim pansionima, tradicionalan objed s domaćinima, trganje grožđa kao dio tursitičke ponude, neke su od inicijativa na otocima koje idu pravcem održivosti. Ekološka poljopriveda može postati prepoznatljivi hrvatski proizvod, a upravo su dalmatinski otočni biseri idealne oaze za takva usmjerenjazasnovanog na poštivanju principa Mediteran kakav je nekad bio je izvanredan hrvatski turistički slogan koji pogađa u samu bit onoga Sto Hrvatska u turizmu može ponuditi. Ali ako to ostaje samo prazna parola bez konkretnog sadržaja, postoji opasnost da podlegnemo pritiscima konfekcije, pretvarajući se u Već viđeno' -jeftinu destinaciju bez identiteta.

PORASTOM TURISTIČKE ATRAKTIVNOSTI OTOĆKO STANOVNIŠTVO
SE NALAZI NA PREKRETNICI KADA MORA ODABRATI IZMEĐU
TRENDA MASOVNOSTI I BEZLIČNOSTI U TURISTIČKOJ PONUDI ILI
RAZVITI PREPOZNATLJIVI TURISTIČKI PROIZVOD

Angažiranjem i stimuliranjem lokalnog stanovništa u razvijanju održivih aktivnosti, manjeg inteziteta, ali bogatog sadržaja, stvara se ponuda koja u konačnici postaje traženiji, a lime i
skuplji izvozni proizvod. Edukacijom lokalnog stanovništva o Sto savjesnijem odnosu prema prirodnim resursima, kao i mogućnostima koje se time otvaraju, stvara se osnova za stvarnu implementaciju održlvog razvoja. Za takvo ostvarenje nužno je uključivanje stanovništva u aktivnosti kojima se pomaže razvoju njihovih kapaciteta i usmjeravanje k odgovornom promišljanju o okolišu. Slijedom lakvih postavki, WWF i SUNCE su identificirali te uspostavili suradnju s ključnim grupama ljudi na Visu i Lastovu te pokrenuli pilot-projekte kako bi pomogli njihovo unapređivanje kapaciteta za razvoj odgovornih aktivnosti.
Alternatura je turistička agencija koja promiće razvoj turizma na otoku Visu, Isključivo u skladu s prirodom. Njihove 'ture' sastoje se od upoznavanja turista s prirodnim ljepotama, ali i lokalnim obiteljima koje čuvaju tradicionalne i kulturne znamenitosti. Na ovaj naćin omogućava im se da u potpunosti dozive jedinstvenost života na Visu. Zajednički projekt Alternature, SUNCA i WWF-a Portal Vis ( www.vis-adriatic.com ), uključuje jedinstveni web site sa svim pojedincima i obiteljima na Visu koji imaju ideju razvijanja odgovornog turizma, kojim se promiče zaštita prirode i kulturnog naslijeđa. Tim portalom stvorit će se jedinstveni prostor na Internetu kojim će turisti imati pristup informacijama o drukčijoj
turističkoj ponudi, ali i svim biološkim i kulturnim specifičnostima otoka. Lavurat za poja, udruga je iz sela Podšpilja na Visu, koja zajedno sa SUNCEM i WWF-om ima priliku obnoviti staru školu u Podšpilju, nekoć najznačajniju na otoku. Obnovom se ima uspostaviti informacijsko-edukacijski centar koji će osiguravati pristup Internetu, služiti kao čitaonica te mjesto održavanja brojnih
edukativnih programa. Spasimo Lastovo je lastovska udruga, koja sa SUNCEM i WWF-om, ima ideju unapređenja ekološke edukacije lokalnog stanovništva i turista koji dolaze na otok. Kroz informacijske panele, brošure te kroz uspostavu lokalne 'eko-patrole' planira se povećati dostupnost informacija o otočkim ljepotama, kao i povećati svjesnost o potrebi njihove zaštite.

PUT PREMHA DDRŽIV0STI

Ideja o potrebi očuvanja prirodnih ljepota postaje sve raširenija pojava u Hrvatskoj, Ekologija postaje neizostavna tema, a koncept održivosti gotovo svakodnevni dio političke retorike. Međutim, ono najčešće i ostaje retorika bez stvarnog sadržaja i poštivanja svih zastupanih koncepata. A jedan od osnovnih je uključivanje javnosti u procese odlučivanja. Lokalna zajednica, slijedom svoje tradicije tisućljetnog upravljanja vlastitim prostorom, ima i najbolje
razumijevanje prostora i svih odnosa unutar njega. To se posebno odnosi na male otočne zajednice koje su zadržale duh suživota s prirodom. Prirodne ljepote i čist okoliš jedan su od najznačajnijih hrvatskih resursa, stoga se i javljaju brojne inicijative za zaštitu pojedinih područja. Međutim, još uvijek se slijedi zastarjela logika po kojoj lokalno stanovništvo ne zna vrijednost bogatstva u kojem živi i da kao takvo ne može sudjelovati upravljanjem svojim (zaštićenim) područjima. Takvim projektima stvara se otuđenje između ljudi i prirode koju bi trebali Štititi. Područje vanjskih dalmatinskih otoka, po svim svojim prirodnim i kulturnim vrijednostima, jedno je od najznačajnijih mediteranskih oaza. Očuvanje tih bogatstava jedan je od osnovnih ciljeva ovog projekta, međutim, samo takvo očuvanje koje jamči uključivanje i dobrobit za lokalno stanovništvo. Upravo zato se iniciraju pilot-projekti kojima se animira stanovništvo na obavljanje
aktivnosti kojima se čuva priroda i promiče održivi razvoj. Njima se potiče uključivanje mladih ljudi da, koristeći tradicionalna znanja i kulturno nasljeđe, razvijaju nove, inventivne projekte. Nastavak tradicije kroz novi život osnova je za ostvarenje takvih ideja. Stoga se projektom Odgovorni turizam i ekoregijska zaštita srednje i južne Dalmacije promiče korištenje tradicionalnog znanja i sposobnosti lokalnog stanovništva u procesima upravljanja jer to je i jedini jamac stvarne zaštite okoliša kao najvrednijeg resursa koji imamo.

Piše: Marina Radić